Piše: Željko Pažin
(prema T. Ivančić, Otmjenost duše)
Sigurno ste pomislili kako je riječ „bonton“ francuska riječ i da pri spomenu na tu riječ mislimo na lijepo ponašanje, dobar ton (iako je riječ ton grčkog podrijetla).
Riječ bonton u francuskom prijevodu glasi savoir–vivre (znati živjeti), bones manieres (dobri načini ili običaji), na njemačkom Bonton, u engleskom rules of conduct (pravila ponašanja), a u talijanskom galateo.
Više je nego zanimljivo podrijetlo talijanskog naziva. Enciklopedije nas obavješćuju da je talijanski biskup, Giovanni della Casa u 16. st. prvi napisao djelo u kojem je izložio pravila lijepog ponašanja i estetskog sklada, a posvetio ga je biskupu koji se zvao Galazzo di Nola. Od toga biskupa Galazza nastala je riječ galateo kao oznaka za dobro ophođenje ili norme uljudna ponašanja. Uobičajen izraz za bonton i na francuskom i na engleskom je etiquette.
Glavno pravilo lijepa ponašanja ili bontona jest: „Prijatelju, što ne želiš da drugi čini tebi, ne čini ni ti sebi!“
Neprimjereno ponašanje diskreditira naš obraz i ugled u društvu. Drugi nam se s razlogom smiju te na taj način ispadamo primitivni. Uljudnost je pak cvijet ljudskosti i ogledalo iz kojeg zrači naša duhovna duša.
Lijepo ponašanje jest umijeće kojim se povezuju prirođena svojstva i stečene kvalitete.
Otmjenost
Pojam otmjenost u hrvatskom jeziku omogućuje nam da u šumi stranih riječi možda najbolje shvatimo značenje riječi bonton.
Riječ otmjenost se odnosi na duh čovjeka, dok se riječ pristojnost odnosi na psihofizički nivo našeg života. Otmjenost je presudna i o njoj ovisi naša pojavnost, odnosno razvoj vanjštine i cjelovitog zadovoljstva sa samim sobom.
Otmjen čovjek je fin i odmjeren u govoru. Njegovi osjećaji i izražavanje oplemenjuju ljude oko njega, daju poseban ton njegovu vladanju; pred njim kao da bježi nepristojnost, podlost, grubost i svaka vrsta neugodnosti.
Otmjenost se vidi na tijelu, osobito na licu plemenita čovjeka. On je poput prekrasnog kipa koji je dobio dušu i počeo se kretati, izražavati, hodati među nama. Otmjen čovjek je poput genijalnog umjetnika koji je u svoje vladanje i život uklesao ono što je htio unijeti u kip. Biti otmjen čovjek znači biti poseban i oplemenjivati ljude oko sebe u svakoj situaciji.
Otmjen čovjek ne može biti grub, ne može biti indiskretan, on poštuje stidljivost i sramežljiv je.
Snaga otmjene žene i muškarca je u otmjenosti koja je proizašla iz čiste savjesti, srca prepunog pozitivnih osjećaja, svrhovitog govora, čistog sjećanja i pamćenja, nježne spolnosti, i sl.
Pristojnost je prisiljavanje sebe da izgledamo dobro iako ne znamo zašto to treba biti tako, dok otmjenost izlazi iz nas spontano i govori kako je sve u nama na pravom mjestu, kako svi organi našeg duha zdravo funkcioniraju, a po tome smo onda i poželjni u svojoj okolini. Moguće je razvijati se prema otmjenosti. Tim razvojem postajemo zadovoljni ljudi jer počinjemo živjeti život kakav bi trebalo. U otmjenosti smo uvijek u pravu i svojom otmjenošću možemo pomoći drugima u snalaženju u različitm situacijama.
Otmjen čovjek je dostojanstven, s poštovanjem se odnosi prema ljudima, ali i prema svemu oko sebe. Njegovo se tijelo pokorava vrhunskom skladu koji je njemu svojstven, a mi tog čovjeka pohranjujemo u svojim najfinijim mislima i željno iščekujemo trenutak kada ćemo ponovno biti u njegovoj/njezinoj blizini, čuti njegov/njezin glas, primiti poziv…
Otmjenost i čar lijepog ponašanja je u prvenstvu duha nad svime, prevladavanju duha, a sve ostalo dolazi kao posljedica poštivanja duhovne zakonitosti.
Napokon, ljepota žene se očituje upravo onda kada ona promovira sebe putem duha kojeg nosi u sebi. Ljepota žene, ali i muškarca, raste kada ispunimo zahtjeve unutarnjeg čovjeka u skladu s pravilima duha. To je nešto što zrači, iskri iz nas; nešto zbog čega nikad nismo „na cjedilu“, nego uvijek imamo spretno rješenje.
Ovaj članak je besplatan. Ako želite pročitati više sadržaja, odnosno cijeli časopis možete se ovdje pretplatiti za tiskano ili online izdanje.
Informaciju kako postati naš suradnik ili podupiratelj Zaklade hagioterapija dr. Tomislav Ivančić možete pronaći ovdje te tako pridonijeti razvoju hagioterapije i ostvarenju naše vizije.
https://hagio.hr/najave/link-na-anketu-ukljuci-se/
