Piše: Ines Vranješ, hagioasistentica CDP Zagreb

Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Ubraja se ne samo u najranije opisane bolesti u povijesti medicine nego i u najčešće psihičke poremećaje današnjice. Depresija zahvaća sve više ljudi i postala je drugi po redu zdravstveni problem. Depresivna osoba usmjerena je samo na negativno i u svemu vidi prijetnju. Depresija je ozbiljan uzrok mentalnih, tjelesnih i duhovnih patnja. Stoga su u Centru za duhovnu pomoć u Zagrebu u siječnju ove godine hagioterapijski susreti bili obilježeni temom „Iz depresije u radost života“.

Uzrok depresije

Uzrok može biti u čovjekovoj genskoj konstituciji, neugodnim životnim iskustvima (zlostavljanju, obezvrjeđivanju, sukobima unutar ili izvan obitelji, gubitku voljene osobe, teškoj bolesti), besmislu i u nemoći za dobivanje odgovora na egzistencijalna pitanja – Tko sam ja? Odakle sam došao i kamo odlazim nakon smrti? Zašto moram živjeti? Odakle patnja?

Stres može biti okidač za depresiju, no ova bolest nije samo posljedica uzroka vezanih uz okruženje u kojem osoba živi, nego je rezultat uzajamnog djelovanja okolinskih i genetskih čimbenika.

Simptomi depresije zahvaćaju cijelog čovjeka – njegovu biološku, psihičku i duhovnu razinu.

Na fizičkoj razini to su umor, glavobolja, bolovi po tijelu, nesanica, promjene u apetitu…; na intelektualnoj razini smanjena je koncentracija, pojavljuju se suicidalne misli…; na emocionalnoj razini: tuga, ljutnja, preosjetljivost, pesimizam…; na duhovnoj razini: bespomoćnost, nedostatak samopouzdanja, gubitak smisla života, gubitak životne snage, neprimjeren osjećaj krivnje, strahovi…

Ukoliko su gore navedeni simptomi prisutni duže vrijeme, ukazuju na depresiju. U stanju depresije čovjekov život obilježen je patnjom, prvo njega samoga, a onda i cijele obitelji.

Put iz depresije u radost života

1. Priznaj svoju tugu i svim srcem zaželi: Ja želim izaći iz tog stanja! Prihvati da je to tvoj put izlaska, u kojem će sudjelovati čitava tvoja osoba – tijelo, psiha i duhovna razina. Potraži pomoć na sve tri razine.

2. Odluči – Ja želim mijenjati sebe i svoje navike! Grčki filozofi Sokrat, Platon i Aristotel smatrali su da čovjek postiže sreću kada se ravna prema vrlinama – razvijajući pozitivne karakterne navike. Odluči se na promjenu negativnog razmišljanja o sebi, svijetu, budućnosti i ustraj u razvijanju novih navika pozitivnog razmišljanja.

3. Prihvati sebe, svoj život, obitelj, prijatelje, posao, situacije u kojima se nalaziš. Uskladi svoja očekivanja sa stvarnošću – očekivanja u odnosu na sebe, na druge ljude i na svijet. Nerealna očekivanja priječe te u suočavanju sa životom i okolnostima kakve one jesu.

 4. Učini plan svoga života: na psihičkoj razini – posjet liječniku; na tjelesnoj razini – vježba, fizičke aktivnosti, kvalitetna prehrana; na duhovnoj razini – promisli kako živiš, brineš li se samo za svoje tijelo i ono materijalno u svome životu. Koliko vremena posvećuješ onome što ostaje vječno, a to je  tvoja duša?

Prioritet u životu neka ti postane tvoja duša, odnosno biti, umjesto imati.

Svakodnevno pronađi vrijeme za sabranost i tišinu.

1. Priznaj sebi ono što nosiš u svome srcu, zaviri u njega i priznaj svoju tugu, strahove, srdžbu.

2. Umjesto da mučiš sebe svojim problemima, povjeri ih svome Stvoritelju. On te je stvorio i želio da ti postojiš. Njemu si dragocjen i neizmjerno vrijedan. Duboko u svoje srce upiši tu istinu i zavoli sebe. Ti si ljubljeno dijete svoga Nebeskog Oca.

3. Primi Njegovu ljubav – ti budi ljubav bližnjima – čini dobro pa i onda kada te psihičko stanje tjera da svoju pozornost usmjeriš samo na sebe.

4. Odgovori na Njegovu ljubav – ti budi ljubav bližnjima – čini dobro, pa i onda kada te mentalno stanje tjera da svoju pozornost usmjeriš samo na sebe.

5. Smisao i ljepota tvoga života je tvoj razvoj, jer ti si ono što možeš biti, a ne to što si sada. Gledaj sebe zdravim i radosnim. 

6. Praštaj – to te oslobađa i ozdravlja. Istraživanja su pokazala da praštanje uklanja depresivne simptome, smanjuje tjeskobu, unosi nadu, jača samopouzdanje. Praštanje ima 4 faze:

  1. Osvješćivanje da je srdžba koju osoba osjeća usmjerena najprije prema njoj samoj.
  2. Donošenje odluke na razini mišljenja i spoznaje što praštanje jest, a što nije. Praštanje mene oslobađa od zla koje mi je naneseno.
  3. Odjeljivanje čovjeka od nepravde koju je učinio. U svojim dubinama svaki čovjek je dobar. Nitko me ne bi povrijedio da je bio svjestan svoga čina.
  4. Faza produbljivanja spoznaje – kada sam ja nekoga povrijedio/la, i meni je bio potreban oprost. Kako sam se osjećao/la kad mi je bilo oprošteno?

Praštanje je dar koji dajemo iz svoje slobode. Osoba koja oprašta, otkriva da praštanjem postaje jača od nanesene nepravde. Praštanje osobi paradoksalno daje moć nad nepravdom koja joj je nanesena.

7. Sedmi korak je zahvalnost, koja blagotvorno djeluje na mentalno zdravlje osobe koja zahvaljuje, ali i na osobe koje su u njezinoj blizini. Zahvalnost je vrlina, ona je nespojiva s doživljavanjem sebe kao žrtve; ublažuje našu sklonost prema samosažaljenju. Zahvalnost proizlazi iz poniznosti, u sposobnosti priznavanja vlastitih nedostataka.

Važno je gledati u ono što imamo i zahvaljivati za sve što imamo, čak i za depresiju, jer me ona potaknula na promjenu i na sazrijevanje. Dr. D. Amen kaže da je moguće regenerirati mozak zahvaljivanjem, a rezultati su vidljivi već nakon tri tjedna. Zahvaljivanje umnaža vjeru, vjera umnaža duh, a duh te čini zdravim. Zahvaljivati znači sačuvati se od zla, mržnje i samorazaranja. Zahvaljivati znači živjeti i biti zdrav.

Tvoj jedini smisao na zemlji jest tvoj razvoj. Pronađi svoje talente, gledaj pred sobom projekte i vizije koje će obogaćivati tvoj život. Gledaj u dobro, razmišljaj samo dobro, vjeruj da ti je sve to moguće jer nikada nisi sam, jer je uvijek uz tebe tvoj Stvoritelj.

Sve ovisi o tebi, izlaz postoji i zato danas donesi odluku: „Ja želim živjeti i biti radostan!“

Ovaj članak je besplatan. Ako želite pročitati više sadržaja, odnosno cijeli časopis možete se ovdje pretplatiti za tiskano ili online izdanje.
Informaciju kako postati naš suradnik ili podupiratelj Zaklade hagioterapija dr. Tomislav Ivančić možete 
pronaći ovdje te tako pridonijeti razvoju hagioterapije i ostvarenju naše vizije.