Piše: dr. sc. Igor Kanižaj
KAKO SE KORISTITI MEDIJIMA A DA ONI NE ISKORISTE VAS?
Ako mislite da u medijima ima previše pesimističnih tema, da su novinari skloni manipulaciji, isticanju loših vijesti, da ne doprinose pravilnom odgoju djece te da su
pod kontrolom politike i oglašivača, na dobrom ste tragu.
Tako, naime, o hrvatskim medijima i novinarima misli većina građana Hrvatske, pokazalo je dosad najopsežnije istraživanje povjerenja u medije koje je potkraj prošle godine proveo zagrebački Fakultet političkih znanosti, zajedno s agencijom za istraživanje medija i tržišta Media Metar.
Zabrinjavajući rezultati traže dodatna pojašnjenja. No, novinari su većim dijelom ignorirali to istraživanje, a Vlada RH, pa čak ni nadležno ministarstvo, na službeno predstavljanje rezultata nisu poslali svog predstavnika.
Kako onda očekivati da preuzmu odgovornost za takvo stanje medija? Kritičari će reći da ne možemo drugo ni očekivati kada građane nitko ne uči o medijima od školskih klupa pa sve do fakulteta, ne ukazuje na važnost medija u izgradnji i stvaranju svakog društva, ali ni na neke negativne karakteristike i razloge zbog kojih sve veći broj medija postaje loš i u lošim rukama. A odgovorni, baš kao u nekim davnim vremenima, peru ruke od svojih propusta.
Punoljetna hrvatska i adolescentni mediji
„Čitatelji nisu pasivne spužve koje samo upijaju mnoge poruke koje dolaze preko medija“, napisali su prije sedam godina ugledni sociolozi medija Croteau i Hoynes.
U knjizi Media/Society tada su pisali kako utjecaj medija nije neograničen, nego upravo suprotno. Znanstvenici danas mnogo realnije promatraju utjecaj medija i više ne zastupaju teze o neograničenoj moći medija (bez obzira na to što neki novinski urednici u Hrvatskoj i dalje kao da žive na početku 20. stoljeća, kada se smatralo da je njihova moć neograničena) već je, na temelju mnogih istraživanja, prihvaćeno stajalište da mediji mogu ostvariti utjecaj, ali uz određene uvjete.
Da bi mediji postali moćni, mi im to, prije svega, moramo dopustiti. Da bi mediji mogli imati utjecaj, s jedne su strane potrebni građani koji slijepo vjeruju medijima, netko ih mora kupovati i konzumirati, i zbog toga su mediji s vremenom postali prava industrija.
Prisiljeni su poslovati po vrlo jasnim pravilima, s ciljem da ostvare utjecaj, kako bi
zadobili povjerenje koje će potom prodati oglašivačima i na taj način ostvariti prihod.
Tako možemo opisati poslovanje medija u tržišnom sustavu, kojemu nije stalo do
principa društvene odgovornosti, a nešto slično događa se već duže i u Hrvatskoj.
Punoljetna Hrvatska ima adolescentne medije koji traže slobodu bez odgovornosti,
ne drže do etičkih kodeksa i ne mare za upozorenja da građani više ne žele takve medije.
Iskoristite medije prije nego oni iskoriste vas
Pojedini urednici novina, usprkos svemu, i dalje nam nameću tezu o svemoći medija, o tome da bi se demokracija raspala bez medija koji smiju pisati što god im padne na pamet, pa se onda lako dogodi da neki od nas idu kao guske u maglu, slijepo vjerujući baš svemu što mediji objavljuju, pogotovo oni koji nisu imali prilike slušati i čitati o negativnim obilježjima medija.
I nije to tako bezazleno kako se čini. Mediji su u našim životima prisutni od trenutka kada se rodimo pa do trenutka smrti, a to veliko razdoblje mnogi prožive ne razmišljajući o tome koliko su upili lažnih, manipulativnih poruka, i koliko su možda i sami sudjelovali u slanju takvih poruka.
Mi se medijima moramo koristiti zbog nas samih, ali zbog zajednice u kojoj živimo. No, trebamo li im bezrezervno vjerovati? Kako pomoći drugima da shvate sve prednosti i nedostatke medija? Ta se pitanja odnose na problem povjerenja u medije.
Ovaj put, u promišljanju o povjerenju, nudimo vam osobnu iskaznicu četiri najutjecajnija medija kojima posvećujemo najveći dio našega životnog vremena, ali i kratke upute za upotrebu, da biste se lakše snalazili i postavili prema velikom izazovu ovoga vremena: kako iskoristiti medije a da oni ne iskoriste vas?
GLAVNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA FAKULTETA POLITIČKIH ZNANOSTI I MEDIA METRA (N=1000)
- građani najviše vjeruju Crkvi, znanstvenicima i obrazovnim institucijama, a
najmanje političkim strankama, Hrvatskom saboru i Vladi RH - veći stupanj povjerenja imaju u lokalne, nego u nacionalne medije
- novinari, prema mišljenju građana, moraju biti stručno osposobljeni za svoj poziv
(84,8%) - građani ocjenjuju da treba zabraniti medij koji objavi neistinitost (78%)
- da su mediji pod apsolutnom kontrolom vlasnika i izdavača smatra 48,6%
građana - kada se izvještava o politici, najviše vjeruju radiju, a najmanje dnevnim novinama
i televiziji - hrvatske novinare ocjenjuju kao pismene, razumljive, sklone manipulaciji,
tendenciozne, sklone senzacionalizmu i isticanju loših vijesti - od novinara očekuju da budu kritičari nepravilnosti, da informiraju, da budu
savjetnici građana, čuvari demokracije, tumači društvenih problema i
glasnogovornici naroda
SPECIFIČNOSTI MEDIJA
Televizija
„Televizija može u jednoj večeri svojim dnevnikom okupiti više ljudi nego svi jutarnji i
večernji listovi zajedno.“ (Pierre Bourdieu)
- najgledaniji tv-program je HRT1 (31,7%), NOVA TV (22,2%) te RTL (21,8%)
- 57% građana često ili redovito prati televizijski program
- 35% ima povjerenje u televiziju
- uz radio najviše vremena tijekom dana provodimo uz televiziju (u pravilu se uvijek nalazi u središtu naših dnevnih boravaka!)
- televiziju najviše gledamo u poslijepodnevnim i večernjim satima
- televizijski program nemojte gledati „non-stop“ jer nikada nećete moći biti u potpunosti zadovoljni i uzalud ćete potrošiti cijelo svoje slobodno vrijeme
- gledajte emisije koje duže traju jer je veća mogućnost da će u njima o nekoj temi biti ozbiljnije govoreno i raspravljano.
- unaprijed planirajte emisije koje ćete gledati, a nakon toga ugasite televizor
- (planiranje je dobro na početku svakoga dana ili na kraju dana za sljedeći dan, zajedno i u obitelji)
- ako program gledate s djecom, uvijek im objašnjavajte sadržaj programa, pogotovo kada se radi o informativnim emisijama – nasilje, kriminal, šokantni prizori
- dječji program, serije i crtane filmove snimite i gledajte poslije, kako biste mogli preskočiti reklame
- televizijski program gledajte primarno zato da biste se obrazovali (obrazovni program) i opustili (zabavni program)
- izbjegavajte nasilne programe, serije i filmove jer oni najviše kradu vaše vrijeme, a imaju vrlo malu informacijsku vrijednost – velika je vjerojatnost da ćete ih zaboraviti već drugi dan
- veća je šansa da ćete na javnim televizijama pronaći više obrazovnog i edukativnog programa nego na komercijalnim televizijama
- od 18 do 22 sata najskuplje je vrijeme za oglase u televizijskom programu (tzv. prime time – ujedno i najgledaniji termin), što znači da će tada biti najviše reklama, ali i sadržaj će biti prilagođen publici koju se želi privući (sapunice, filmovi, vijesti i ostali žanrovi)
- psiholozi su dokazali da u tom vremenu pružamo najmanji otpor televizijskom sadržaju jer smo najumorniji.
Radio
- Najslušanije radijske postaje su: NARODNI (7,9%), HR1 (7,3%), OTVORENI (4,3%), ANTENA (4,1%)
- 49,8% građana često ili redovito prati radijski program
- 39,1% ima povjerenje u program koji sluša
- najviše vremena dnevno provedemo upravo uz radio (od buđenja do spavanja) kada slušamo radio, najmanje smo usredotočeni, jer slušajući radio, često obavljamo i druge poslove
- u trenucima samoće to je medij kojemu se prvom okrećemo
- veći dio programa odnosi se na zabavu
- njegova najveća prednost su kratke informacije i veliki stupanj korisnosti – servisne informacije (npr. stanje na cestama)
- mogu ga slušati i nepismeni i neuki ljudi
- jedini je medij u potpunosti dostupan na otocima i na moru
- daje mnogo više mogućnosti za dvosmjernu komunikaciju (voditelj – slušatelj, kontakt program), nego televizija
- velik stupanj povjerenja građani iskazuju prema lokalnim radijskim postajama
- najviše ga slušamo između 7 i 11 sati, kada je i vrijeme oglašavanja najskuplje
- zamislite samo koliko ljudi svaki dan uključi radio uređaje u svojim automobilima…
- javne radio postaje proizvode mnogo više informativnog i edukativnog programa nego komercijalne koje žele tzv. medijskim miksom glazbe, vijesti i reklama
- zadržati slušatelja što duže uz prijamnik (imate dojam kao da nema prekida u programu, čak ni kada se voditelji mijenjaju)
- ima veliki doseg (broj ljudi koji slušaju isti program) i utjecaj (broj ljudi koji mu vjeruju)
Novine
„Od svih navika modernog čovjeka čitanje dnevnih novina jedna je od najgorih.
Ujutro, u času kada je duša najotvorenija, u čovjeka se slijeva sve zlo što ga je svijet
proizveo proteklog dana.“ (Susanna Tamaro)
- 43,9% građana ne čita dnevne novine
- najčitanije dnevne novine su: 24 sata (20,7%), VEČERNJI LIST (10,5%),
- JUTARNJI LIST (10,2%)
- 27,8% građana često i redovito čita novine
- 23,5% vjeruje novinama koje čita
- većina građana novine čitaju da bi bili informirani
- novine su najstariji i najskuplji medij
- glavna karakteristika novina je povezanost – to je jedini mediji koji možemo svakodnevno iskusiti preko papira koji držimo u rukama, dakle konkretan medijski proizvod, za razliku od svih ostalih medija
- velik utjecaj navike – 90% Finaca starijih od 16 godina prije 9 sati svakoga dana pročita dnevne novine; u Engleskoj još postoje obitelji u kojima se novine svakoga dana peglaju…
- i u Hrvatskoj građani imaju određenu naviku čitanja novina svakoga dana, pogotovo u trenucima opuštanja – kava, vikend…
- 55,6% građana uz novine započinje svoj dan
- većina tema koje novine ujutro otvore, televizija pri kraju dana zatvara (npr. informativne emisije u kojima se novinske informacije s početka dana kasnije pretvaraju u temu dana)
- najtrajniji medij – novinama se možemo uvijek ponovno vraćati, dok radijski i televizijski programi istoga trena nestanu u eteru (ako ih nismo snimili)
- najskuplji medij za korištenje
- najveći broj informacija, najviše analiza u kvalitetnim novinama
- najlakše možete provjeriti izvor informacija, ako je objavljen
- novine su trajno ovisne o oglasima budući da se i do 70% financiraju od prodaje oglasa, a tek 30% od prodaje u pretplati i u slobodnoj prodaji
Internet
- 32,9% građana često se ili redovito koristi internetom
- 45,3% građana vjeruje internetu, znatno više nego ostalim medijima
- najmlađi i najbrži medij
- najteže utvrditi vjerodostojnost i utjecaj
- neslućene mogućnosti za manipulaciju (provjera izvora)
- najlakša potraga za informacijama
- dostupnost informacija iz bilo kojeg dijela svijeta
- njegove socijalne mreže pomažu i potiču komunikaciju među ljudima
- preuzeo je nekadašnju glavnu karakteristiku novina – otvorenost. Postao je
mjesto gdje možete reći sve što želite o nekoj temi - daje mogućnost lažnog predstavljanja
- jedini je uspio pridobiti mlade
- omogućuje istodobno praćenje i televizije i radija, pa čak i čitanje novina
- najteži medij za kontrolu i nadzor sadržaja
- opasnost za djecu i mlade – pedofilske stranice, pornografija
- objavljeni su brojni tekstovi o tome kako internet doprinosi ovisnosti o igricama –
pretjerana konzumacija dovodi do otuđenosti i socijalne isključenosti - preko interneta možete postati povezani s cijelim svijetom i u isto se vrijeme
posve otuđiti od svoje okoline i svojih bližnjih.
