Pripremila: Ana Perišić, hagioasistentica
U sklopu projekata Grada Splita, Grada Omiša i Splitsko-dalmatinske županije, Centar za hagioterapiju – Split i Omiš provode program prevencije ovisnosti kod djece i mladih. Program se bazira na osvještavanju mladih osoba glede njihovih temeljnih vrijednosti: tko su, od koga su stvorena bića, kakav je bitak iz kojeg proistječi te tko bi trebali biti u svom životnom pozivu. Potom im se pokazuje sustav vrijednosti, od materijalnih prema duhovnima, tj. vrednotama koji predstavljaju ono od čega dijete živi i što je plod ostvarenja njegovog odaziva na zvanje. Dobrota je temelj svega, no uz nju ide istina o čovjeku pojedincu i sveukupnom smislu ljudskog postojanja na Zemlji. Ljubav je čežnja koju svi slutimo u sebi, nasušni je ‘životvorni dah’, ali i potreba da ju se podijeli s drugima.
U projektu se posebni naglasak daje povjerenju jer ako je ono narušeno, postoji velika vjerojatnost da će se osoba ‘zatvarati u sebe’ ili će agresivnim ponašanjem maltretirati okolinu, na koncu baš takve osobe posežu za nekim stimulansom, lako ulaze u ovisnost.
Glede ovisničkog ponašanja, utemeljitelj hagioterapije, prof. dr. Tomislav Ivančić, pojasnio je u svojoj knjizi „Ovisnosti sloboda“, slijedeće: „Ovisnost je snažna, poremećena želja ili neutaživa čežnja za uzimanjem neke supstancije ili ovisnost o nečemu. Svaki nagon ili interes može poprimiti ovisničke dimenzije. Mlad čovjek može s vremenom postati ovisan o bilo čemu: televiziji, internetu, igrama na sreću, hrani, alkoholu, pušenju, drogi, kupovini, seksu, ali i o negativnom mišljenju i stavovima. Ovisnost se reflektira na kvalitetu osobnog i društvenog života te stvara velike zdravstvene probleme. Ona uzrokuje promjene u strukturi mozga i nemoć da se čovjek odazove vrijednostima i smislu života. Uz ovisnika trpi cijela obitelj, blisko okruženje i čitava društvena zajednica. Zato je ovisnost kao jedan od najčešćih uzročnika poremećaja ličnosti, depresivnosti i agresivnosti kod mladih, potrebno prevenirati i liječiti s više aspekata. Izlaz iz ovisnosti treba početi iz središta osobe, iz njezine antropološko – duhovne dimenzije u kojoj se nalazi sloboda, zato je prva i temeljna borba protiv ovisnosti na razini duha i egzistencije.“
Ovisnost uzrokuje patnju osobe. Odnosno, svaka ovisnost poprima ulogu aktivnog bijega od vlastitog života. Takav, ‘bijeg’ ima svoje duboke korijene u nedostatku smisla i egzistencijalnom razočaranju, čiji je znak/simptom – ovisnost. E. Fizzoti, talijanski prezbiter, pojašnjava citirajući A. Shopenhauera, da „želja za užitkom nastupa kada želja za smislom nestaje.“ Odlukama svoje slobode osoba upravlja sobom. Oslonjen samo na sebe čovjek postaje plijenom poroka, ovisnosti i nihilizma. Prodirući u transcendenciju iz ‘oklopa’ samodostatnosti, čovjek dobiva snagu protiv poroka i ovisnosti, uči nas utemeljitelj hagioterapijske metode.
V. Ilišin i F. Radin (“Mladi uoči trećeg milenija”), definiraju mladu osobu, njihove potrebe i dobrobit. „Mlade se, pak, promatra kao posebnu društvenu grupu koja, unatoč unutarnjoj socijalnoj raslojenosti, ima zajedničke karakteristike pripadnosti određenoj dobnoj skupini, specifične pripisane značajke i njima odgovarajuće društvene uloge. Posljedica toga je njihova nedovoljna integracija u ukupan društveni život i nepovoljniji status u odnosu na starije.“ Stoga je mladim osobama neophodno pokazivati privrženost i ljubav, afektivne znakove nježnosti i sigurnosti da će u nečijem povjerenju moći trajno živjeti. Promjena mladih na dobro, proizlazi iz življenja dobra odraslih, jasna je zakonitost. Iskustvo hagioterapijskog rada s mladima potvrđuje da oni čeznu za osobama koje bi im mogle otkriti i posredovati moralno-etičke vrijednosti, štoviše da im svojim životom posvjedoče te istine.
Stoga je cilj ovog projekta da se hagioterapijskom metodom, kroz prihvaćanje osobe, podršku, pouku i poticaje za ‘izlazak u slobodu’, pomogne mladima da nadvladaju poriv za ovisnošću te se opredijele za kreativnost, vizionarsko promišljanje i moralno – etičke vrednote. Te da se upoznaju članovi njihovih obitelji i prosvjetni djelatnici sa zakonitostima antropološke dimenzije čovjeka i uzrokom ovisnosti s egzistencijalno – antropološkog gledišta.
Zanimljivo je čuti i vidjeti, kako mladi razmišljaju. Donosimo vam neke izdvojene dijelove njihovih odgovora iz ankete koja je provedena za djecu i mlade na pod nazivom – Ovisnost i sloboda.
Od čega doživljavaš da nisi slobodan?
Društvene mreže,
računalne igre,
klađenje,
droga,
alkohol.
Koji su najčešći razlozi tvoje neslobode (ovisnosti)?
Dosada,
besmisao,
besposlica,
narušeni vršnjački odnosi,
narušeni obiteljski odnosi.
Kako doživljavaš svoju neslobodu?
Patim zbog toga,
frustriran sam,
nemoćan sam.
Prijedlog ili komentar
• Hvala vam što ste došli, nadam se da ćemo se opet vidjeti jer ovo me potaklo.
• Mislim da je ovisnost o društvenim mrežama velik problem u današnjem vremenu.
• Radite ovo češće.
Rođena u Splitu. Niz godina radila je kao nastavnica stručnih predmeta u Srednjoj poljoprivrednoj školi u Zagrebu, za što se prethodno školovala na Agronomskom fakultetu i Pedagoškoj akademiji, također u Zagrebu.
Nakon završetka ITKL-a 2004. pri KBF-u u Zagrebu, preuzela je mjesto ravnateljice Dječjega doma te voditeljice Centra za rehabilitaciju i radnu terapiju CZN-e.
Vodila je i projekt Psihosocijalne i duhovne pomoći osobama u potrebi CZN-e. Trenutačno djeluje kao hagioasistentica i mentorica u Centru za hagioterapiju – Split, te je jedna od članova uredništva Hagio.hr-a.
