Tomislav Ivančić, iz knjige Ostati uspravan
PROTIV DEPRESIJE
Depresija je vrlo raširena bolest. Podaci govore da svaka peta žena pati od depresije. Drugi kažu da svaka treća žena u Americi traži psihijatra. Neki govore da je zbog stresova, tjeskoba, trke života depresija ušla pod kožu svih ljudi, da sve više zahvaća pojedince, ali i čitave generacije. Ona osobito može zahvatiti osobe u srednjim godinama, te one koji su prošli teške traume ili se osjećali neljubljenima. Budući da je raširena i sve se više širi, potrebno je o njoj razmišljati ne samo medicinski i psihijatrijski, nego i dušobrižnički. Čovjek je cjelina te nijedna bolest nije samo tjelesna, samo psihička ili samo duhovna, nego zahvaća sva tri područja. Istina, korijeni bolesti mogu biti na somatskom, psihičkom ili na duhovnom, ali su simptomi i pustošenja svake bolesti na cijelom čovjeku. Velika depresija može biti uzrokovana i nekim pomanjkanjem u mozgu. No tada molitva ili duhovni život mogu pomoći da se čovjek unatoč tom pomanjkanju može nositi sa svojom bolešću i ostati relativno zdrav i sposoban za posao. Kad je uzrok depresije psihički, još uvijek može pomoći duhovno područje, a to znači molitva, sakramenti, prihvaćanje Božje riječi da ne klonemo pod psihičkim teretom. Molitva je duhovna snaga, neka vrsta duhovne proteze. Ona u svakom slučaju daje utjehu, snagu, ona ohrabruje, ali često i potpuno izliječi.
Ljudi se tuže da je sve više depresije, tugaljivosti i boli među njima. Od toga ostaje težina te osjećaj da ne možemo upravljati sami sobom. To je doživljaj straha da ćemo poludjeti, to je tuga koja iznutra pustoši, to je bol koja nam ne da mira ili duboka grižnja savjesti te doživljavamo da nas Bog ne voli i da smo odbačeni. Depresivna osoba osjeća da nema zraka, da se guši ili da ne može jesti, da ne može gutati. Katkad se takve osobe boje otvorenog prozora, noža na stolu, pogleda na prometno vozilo, mora, jer se plaše da im na um ne bi došla pomisao na samoubojstvo. One se boje zatvorenog prostora, tramvaja, autobusa, boje se otići medu ljude, prošetati gradom i susresti nekoga. Uhvati ih drhtavica kad treba ući u tunel ili spavati u zaključanoj sobi.
Čini se da je teško izliječiti takvu bolest, da ne postoji siguran lijek za nju. No ona se može zaliječiti ili se može dogoditi da nestane. Treba istraživati duhovno područje, područje molitve i Božje prisutnosti, da bi se pomoglo depresivnim osobama. Depresija je opisana u mnogim psalmima i drugim dijelovima Svetog pisma. Pisano je da je prorok Ilija bio depresivan, jednako i prorok Jeremija. Psalam 13. o tome doslovce govori: “Ta dokle, Gospodine, dokle ćeš me zaboravljati?… Dokle ću nositi bol u duši; tugu u srcu obdan i obnoć? Dokle će se dušmanin dizat na me?” Psalmist govori o tome da ga je Bog zaboravio, da je sakrio lice od njega. On nosi bol u duši, tugu u srcu, osjeća kako se dušmanin diže na njega. No što je najvažnije, psalmist nalazi duhovni lijek takvoj depresiji. On moli dalje: “Pogledaj, usliši, Gospodine, Bože moj! Prosvijetli mi oči da ne zaspim na smrt, nek ne kaže dušmanin: Nadjačah njega! Nek ne kliču protivnici ako posrnem! Ja se u tvoju dobrotu uzdam, nek mi se srce raduje spasenju tvome! Pjevat ću Gospodinu koji mi učini
dobro, pjevat ću imenu Gospodina Svevišnjega!” Psalmist vapi, moli da ga Bog usliši, da mu otvori oči te se raduje ozdravljenju.
Kad nas zahvati depresija, tjeskoba i muka, potrebno je vjerovati da nas stvorio, da nas Božje dubine neizmjerno ljube, da nas je on htio i želio, da je njegova ruka uvijek bila nad nama u svakom detalju naše prošlosti. Vjerovati da je Bog čeznuo da se rodimo, da živimo, da postojimo, da Bogu nije teško oprostiti grijehe, da ih je davno oprostio, da čezne da mu povjerujemo te da nas voli. Isus je na križu isplatio sve naše dugove, on nas je otkupio, on je ispravio sve što smo u životu krivo učinili, on nas je opravdao te nikome nismo dužni. On je sve popravio i nitko nas ne može suditi, nismo nikome krivi. Potrebno je također smjestiti svoju dušu u naručje Oca nebeskoga te se sjetiti da smo uvijek bili u njegovu naručju, da nas je on nosio i da nam se ne može ništa dogoditi. Možemo mirno disati i biti svuda.
Da se depresija ne vrati, potrebno je to činiti svaki dan, kao što je potrebno jesti kako ne bismo oslabili i oboljeli.
Duhovna medicina nam stoji na raspolaganju.
Ovaj članak je besplatan. Ako želite pročitati više sadržaja, odnosno cijeli časopis možete se ovdje pretplatiti za tiskano ili online izdanje.
Informaciju kako postati naš suradnik ili podupiratelj Zaklade hagioterapija dr. Tomislav Ivančić možete pronaći ovdje te tako pridonijeti razvoju hagioterapije i ostvarenju naše vizije.
Rođen je u Davoru 1938. godine. Nakon filozofskog i teološkog studija u Zagrebu i Rimu zaređen je 1966. godine za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Postigavši magisterij iz filozofije i doktorat iz teologije na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, vraća se 1971. godine u Zagreb gdje postaje profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je katedre fundamentalne teologije, bio je jedan od urednika Bogoslovske smotre.
Područja njegovog znanstvenog rada su filozofija, teologija i književnost. On istražuje odnos filozofije i teologije, vjere i znanosti, ateizma i religioznosti, objave i vjere, Crkve i crkvenih zajednica, kršćanstva i religija, fenomen sekti i pitanja teološke epistemologije. Osobito područje njegova zanimanja je istraživanje čovjekove egzistencijalno-duhovne dimenzije, gdje otkriva način suvremene evangelizacije te nužnost razvoja duhovne medicine, koja je uz somatsku i psihičku nezaobilazna u cjelovitom liječenju čovjeka, a osobito u liječenju duhovnih bolesti i ovisnosti. U tu svrhu razvio je metodu hagioterapije i osnovao 1990. godine u Zagrebu Centar za duhovnu pomoć čiji je predstojnik.
Od 1971. godine uz rad na fakultetu bio je studentski vjeroučitelj u Zagrebu, inicijator molitvenog pokreta unutar Crkve u Hrvata, osnivač vjerničkog društva pod imenom Zajednica Molitva i Riječ (MiR), te voditelj brojnih seminara za duhovnu obnovu i evangelizaciju kod nas i u inozemstvu.
Nakon završetka studija i znanstvenog doktorata iz fundamentalne teologije na …
(Nastavak pročitajte na https://hagio.hr/tomislav-ivancic/)