iz knjige Molitva koja liječi
Sveta se misa sastoji od pet dijelova, pet “dvorana” koje se redaju jedna za drugom. U svetoj misi mogu se promatrati koraci iz Očenaša: obratiti se Ocu, priznati grijehe, oprostiti, odreći se, prihvatiti sve što od Boga dolazi, čitav križ. Sve što se u misi događa tu je zato da nas dovede do Boga. Misa stvara Crkvu, ona je srce, središte Crkve. Po misi Crkva postaje Crkvom. Iz euharistije izviru svi drugi sakramenti. To znači da bez mise nema krštenja. Kad katolici slave misu, ne čine to samo za sebe, nego i za sve one koji to ne mogu. Misa je novi savez s Bogom.
Misa je smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Ona je njegovo tijelo koje se predaje za nas i za cijeli svijet i krv koja se prolijeva za oproštenje grijeha vjernih, cijelog svijeta, svih ljudi.
PRVA DVORANA
Ulazimo u prvu dvoranu i gledajući u Boga počinjemo: U ime Oca i Sina i Svetog Duha.
Priznajemo svoje grijehe i molimo jedni za druge. Ovu Jakovljevu “tabletu” uzimamo kao molitvu liječenja, jer kažemo: I vas, braćo i sestre, da se molite za me Gospodinu Bogu našemu. Nakon što smo priznali grijehe trebamo moliti jedni za druge. A sv. Jakov kaže: “Ispovijedajte dakle jedni drugima grijehe i molite jedni za druge, da ozdravite (Jak 5,16). Tako se u početku euharistije oslobađamo grijeha i liječimo rane i bolesti. Poslije toga smo zdravi i slobodni da bismo susreli Boga, da bismo ga slavili i častili. U toj prvoj dvorani svećenik može po mogućnosti izmoliti i posebnu molitvu otklinjanja. Prva dvorana završava molitvom dana (zbornom).
DRUGA DVORANA
Potom smo spremni da uđemo u drugu dvoranu. Tamo nam Isus Krist govori po tekstovima Svetog pisma na usta čitača. Jos živimo u grijehu, napastima i pod jarmom zakona, ali smo
u isto vrijeme već u novom svijetu. U čitanjima iz Starog zavjeta govori nam Bog sto je još u nama staro, a tada nam u Novom zavjetu donosi Radosnu vijest što možemo biti. Ako ne možeš prihvatiti Božju riječ, ne možeš ni euharistiju. Vjera dolazi po riječi. Tek kad te pogodi, takne riječ Božja, možeš moliti molitvu vjernih. U toj molitvi, koju mole i laici, može te osjeniti sila Duha Svetoga (Fiat – neka mi bude po tvojoj Riječi).
Druga dvorana završava molitvom vjernika. Između propovijedi i molitve vjernika izričeš svoje vjerovanje, svoj DA Božjoj riječi. U Vjerovanju je sadržano cijelo Evanđelje.
Nastavlja se sljedeći četvrtak..
Ovaj članak je besplatan. Ako želite pročitati više sadržaja, odnosno cijeli časopis možete se ovdje pretplatiti za tiskano ili online izdanje.
Informaciju kako postati naš suradnik ili podupiratelj Zaklade hagioterapija dr. Tomislav Ivančić možete pronaći ovdje te tako pridonijeti razvoju hagioterapije i ostvarenju naše vizije.
Rođen je u Davoru 1938. godine. Nakon filozofskog i teološkog studija u Zagrebu i Rimu zaređen je 1966. godine za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Postigavši magisterij iz filozofije i doktorat iz teologije na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, vraća se 1971. godine u Zagreb gdje postaje profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je katedre fundamentalne teologije, bio je jedan od urednika Bogoslovske smotre.
Područja njegovog znanstvenog rada su filozofija, teologija i književnost. On istražuje odnos filozofije i teologije, vjere i znanosti, ateizma i religioznosti, objave i vjere, Crkve i crkvenih zajednica, kršćanstva i religija, fenomen sekti i pitanja teološke epistemologije. Osobito područje njegova zanimanja je istraživanje čovjekove egzistencijalno-duhovne dimenzije, gdje otkriva način suvremene evangelizacije te nužnost razvoja duhovne medicine, koja je uz somatsku i psihičku nezaobilazna u cjelovitom liječenju čovjeka, a osobito u liječenju duhovnih bolesti i ovisnosti. U tu svrhu razvio je metodu hagioterapije i osnovao 1990. godine u Zagrebu Centar za duhovnu pomoć čiji je predstojnik.
Od 1971. godine uz rad na fakultetu bio je studentski vjeroučitelj u Zagrebu, inicijator molitvenog pokreta unutar Crkve u Hrvata, osnivač vjerničkog društva pod imenom Zajednica Molitva i Riječ (MiR), te voditelj brojnih seminara za duhovnu obnovu i evangelizaciju kod nas i u inozemstvu.
Nakon završetka studija i znanstvenog doktorata iz fundamentalne teologije na …
(Nastavak pročitajte na https://hagio.hr/tomislav-ivancic/)
