Iz arhive, piše:Daniel Vorih
Razmišljajući o svijetu oko sebe i tražeći temu za novi članak, provocirala me
misao o ženi. Sam sam se tome čudio i pitao se zašto, a onda mi je u mislima
bljesnula rečenica: „Budućnost svijeta je u tome da ženu opet stavimo na prvo
mjesto.“ Zamislio sam se nad tim i ubrzo uvidio koliko je ta tvrdnja istinita.
Odjednom, počele su mi navirati slike žena iz tv-reklama, s jumbo plakata, naslovnica raznih časopisa… Sjetio sam se kako je žena uglavnom naslikana gola, kako je iskorištavaju za reklamiranje sladoleda, piva, automobila, računala, za privlačenje gledatelja na razne kvizove, utakmice, za prodaju odjeće i tko zna za što još sve.
Shvatio sam, to nije žena! To je zloupotreba žene s ciljem veće zarade. Žena je
predstavljena kao sredstvo, mamac koji mora zadovoljiti određene standarde – biti
nasmiješena, lijepa, mršava… Vidim veliku prijevaru jer sve to nije žena!
MAJKA
Moj prvi susret sa ženom bio je s mojom majkom. To je, vjerujem, za svakoga
najljepši susret. Od toga prvog susreta pa sve do danas doživljavam toplinu i
nježnost njezina zagrljaja, ljepotu njezina osmijeha, ljubav i brižnost njezina pogleda,
sigurnost da postoji netko tko me voli.
Majka je žena u najljepšem smislu te riječi i najpotrebnije biće na zemlji. Može li itko reći nešto ružno o svojoj majci? Ne pobjesnimo li kada netko ružno govori o našoj majci ili je, ne daj Bože, psuje? A biti majka potencijal je svake žene. Što smo bez majki, gdje nam je budućnost bez njih?
Što bih da me majka nije prihvatila i odlučila donijeti na svijet u porođajnim bolima?
Što bih da me majka nije njegovala i othranila? Nema nikog tko me bolje razumije od moje majke, nema nikog tko će bolje pročitati moje srce od nje i nema nikog tko će podnijeti više „udaraca“ za mene.
Sjećam se kako je jednom moja majka stala u moju obranu. Žestoko sam se svađao s nekim muškarcem oko auta. Bio je i stariji i jači od mene, a iz očiju kao da su mu sijevale munje od bijesa i želje da me rastavi na komade.
Bio sam spreman na najgore, a onda je ispred mene stala moja majka, spremna primiti udarce umjesto mene. Kada ju je pogledao, zaustavio se, zamislio i počeo se ispričavati. Kasnije joj je čak darovao bombonijeru kako bi se ispričao. To je žena koja nesebično voli i sve bi dala za svoje dijete.
SESTRA
Imam i dvije mlađe sestre. Sestra je zaista predivan dar. Brine se za svoga bracu, pazi kako će se obući da se ne bi osramotio; iako je mlađa, savjetuje mi pri mome odabiru djevojke te dobro naslućuje koja nije dovoljno dobra. Poleti mi u zagrljaj kada nitko drugi neće i tješi me kada se s nekim posvađam.
Sretna je zbog mog uspjeha, učinit će sve da mi pomogne, hvali se zbog mene pred društvom i zna da ću je uvijek štititi. Kome ne uzavre krv kada mu netko gnjavi sestru?
Svaki će brat poletjeti bez razmišljanja u obranu svoje sestrice. A kako se tek sestra brine što će pokloniti svome bratu za rođendan, imendan, Božić? Sjećam se jednog Badnjaka. Sjedili smo za stolom iščekujući darove ispod bora. Mlađi su otišli na polnoćku u 20 sati, a darove ostavili pod borom.
Usudio sam se proviriti ispod papira kojim je poklon bio umotan i ugodno se iznenadio. Poklon je bila pepeljara s porukom: „Dragi braco, ova pepeljara nije želja da prestaneš pušiti, nego da ti kažem kako te, pušio ti ili ne, nikad neću prestati voljeti.“
Bio sam shrvan, suze su mi klizile niz lice, nikada nisam dobio ljepši poklon! Tako jednostavan, a tako velik jer je sadržavao cijelo srce moje male sestre. Nedugo zatim prestao sam pušiti, a pepeljara je ostala uspomena na ljubav.
PRIJATELJICA
Još kao dječaku bilo mi je pravo otkriće kada sam shvatio kako djevojčice nisu samo dosadne, one koje se igraju s lutkicama i preskaču gumi-gumi. Trebalo je vremena da steknem prve prijateljice i uvidim razlike između njih i muških prijatelja.
Otkrio sam kako nema vjernije prijateljice, suputnice, supatnice od žene. Ona se neće buniti ako si uspješniji od nje, već naprotiv, ona je tada ponosna. Njoj je važniji naš odnos od bilo kojeg projekta, dokazivanja i natjecanja. Ostavit će sve ako tebi trebaju rame za plakanje i širom otvorene ruke za iskreni zagrljaj.
Na ženu se ne možeš dugo ljutiti, ona zna kako omekšati muško srce. Bit će strpljiva koliko god treba, ali vjerna i s vjerom da će sve ispasti dobro. Prijateljstvo sa ženom smiruje napetost, probuđuje nježnost, krijepi srce. Najljepše mi je kada sa svojom prijateljicom mogu biti iskren i isplakati dušu, kada i ona meni sve iskreno kaže i kada prepoznamo koliko značimo jedno drugome.
Tada dobijemo snagu činiti nemoguće i znamo kako granica nema kada je odnos utemeljen na povjerenju i iskrenosti. I vidim da se isplati biti iskren, da se isplati riskirati. Nekada nisu potrebne riječi, nekada je i šutnja dovoljna da se sve shvati. A lijepo je i kada žena ima svoj stav i kada ti ponekad odlučno kaže: “Budalo, zar ne vidiš da krivo radiš?“ Ona to kaže tako da se na nju ne mogu naljutiti.
SUPRUGA
Žena je lijepa. Osvaja svojom ljepotom i unosi je u svaki kutak Zemlje. Ona je vrijedna svake borbe. Ona treba muškarca koji će učiniti prvi korak pa da sve ostale učine zajedno. Ona želi biti uz muža i gledati s njime u istom smjeru. Ona uživa u tome da ga razveseli. Žena je muškarcu „drugi ja“, onaj emocionalniji.
Ona treba muškarca kojem će se darovati, a on treba ženu za koju bi radio i s njome sve
podijelio. Ona je majstorica u tome da od dječaka napravi muškarca i od grubijana šarmantnog čovjeka.
Ona neće pobjeći u kafić utapati tugu u alkoholu. Žena je najbolji lijek za muškarca. Ona mu daje smisao života. Zbog žene je muškarac sve spreman učiniti, a bez nje bio bi neuspješan. Nitko ne može ljubiti dijete kao žena i brinuti se za obitelj kao ona. Ona je umjetnica za bliskost, ona je intuitivna i zato je najbolja savjetnica onima koji su dovoljno mudri da poslušaju njezin savjet.
Ona želi muškarcu biti najvažnija, a zauzvrat će ga poduprijeti u njegovim probicima u
znanosti, tehnici, politici, sportu… Koliko bi svijet bio ljepši kada bismo mi muškarci podigli ženu na prvo mjesto…
