„ I dođe mi riječ Božja”

Odabrano iz Koraka Broj 3. 1977

Kažete li nekome da vaš prijatelj na molitvi prorokuje, vidjet ćete izraz čuđenja na licu i čuti riječi proizašle iz jedne neinformiranosti, neznanja: „A prorokuje li on kad će biti potres, kraj svijeta, kakvo će biti vrijeme i sl.?” Odmah ističemo kako proroštvo to ne sadrži. Ono treba Zajednicu ohrabriti, opomenuti, podsjetiti itd. Starozavjetnim se prorocima nitko ne čudi kad se Bog preko njih obraća svome narodu s istom svrhom. I ne začuđuje kad u Bibliji čitamo prije proroštva ono:” I dođe mi riječ Božja…” Ali što i kako danas? To što netko prorokuje (a drugi ne), nije znak neke njegove posebne vrijednosti, već sposobnosti više toga u sebi staviti Gospodinu na raspolaganje, više se otvoriti i čuti ne svoj, nego njegov glas. Proroci su, dakako, podložni Crkvi. Donosimo neka proroštva od prošle godine u kojima se izriče ohrabrenje ili opomena.

Nedvojbeno smo pred činjenicom da Bog i danas ima svoje proroke!

Kliči, narode moj, jer JA SAM TVOJ BOG.

Želim obnoviti cijelu Crkvu, zato sam vas odabrao.

Ja volim svoju Crkvu. Posljednja su vremena, ali moja Crkva neće propasti. Vaše molitve potrebne su za obnovu,

vaša molitva je uslišana.

 

(D. P., veljača 1976.)

 

Dolazim vas ohrabriti. Vrijeme je da počnete činiti moja djela oko sebe, budite mudri i ne dajte se prevariti. Zato slušajte moj glas i uvijek ćete znati moj naum. Grijehe vaše opraštam i neću ih se više spominjati. Primite one koje vam šaljem, nikoga ne prezirite, nikoga ne odbacujte, jer ste svi djeca istog Oca.

 

(A. V., svibanj 1976.)

 

Kad biste ljubili onoga koga vam naviještam, ne bi bilo među vama razdora. Duh moj boravi na vama, ali srca vaša su previše zatvorena; ne vidite onoga koji dolazi. Drugačiji je od onoga kojeg očekujete. Zazivate me, a ne vjerujete. Zaboravljate one koji pronose moj glas. Ljubav koju sam vam poklonio zatrpana je drugim brigama. Pronađite to blago i ostat ćete u mom imenu, kao što sam i želio da budete jedno u mojoj ljubavi. O, kako vam je teško povjerovati mojim znakovima!

 

(N.A., prosinac 1976) 

 

Odabrao: Miro K., student

Total
0
Shares
Prev
Za dobar dan

Za dobar dan

OBILJE DAROVA Mnogo toga nisam imala jer nisam bila svjesna

Next
Radost patnje – Svitanje

Radost patnje – Svitanje

  Predivno je u ovim ljetnim danima ustati rano u zoru i promatrati


Ovaj sadržaj je besplatan. Ako želite pročitati više sadržaja, odnosno cijeli časopis možete se ovdje pretplatiti  za tiskano ili online izdanje. Na taj način postajete i podupiratelj Zaklade hagioterpaija dr. Tomislav Ivančić te pridonosite razvoju hagioterapije i ostvarenju naše vizije.

Možda će vas zanimati