Moja draga prijateljica pala je u depresiju i pozvala me da dođem k njoj u Zagreb, da ne bude sama. Iako sam se odazvala samo kako bih pomogla bližnjemu, i moj se život iz temelja promijenio. 

Jednoga četvrtka zatekla sam se na predavanju prof. Ivančića i tamo čula kako Isus stoji pred mojim vratima i čudi se što mu ne otvaram. Tada sam doživjela da Isus stvarno stoji pokraj mene i zaista se čudi što mu ne predajem svoj život.  Iste sam večeri počela razmišljati o preseljenju u Zagreb i poželjela život posvetiti hagioterapiji i evangelizaciji.

Najveće otkriće mi je bilo da me je Bog silno želio i ljubio već u trenutku mog začeća. Otkrivala sam tko sam to ja, učila sam se sabirati umjesto „blebetati molitve“ i pronašla sam sebe! Do tada sebe uopće nisam poznavala, a kamoli da sam se susrela sa samom sobom. U „treniranju“ sabiranja i osluškivanju svog Stvoritelja shvatila sam da sam cijeli život bježala od sebe same i od izvora svog života, a mislila sam kako sam dobra vjernica i da puno toga znam… Sada znam tko je moj pravi Otac i da je svemoguć, a da ja imam sve mogućnosti koristiti Njegovu ljubav. Tako sam bez straha od života donijela odluku o trajnom preseljenju u Zagreb, a moj život sada ima novi smisao. 

Danica