Pripremila: Lara Lucić
U vjeronaučnoj dvorani Župe Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije u Novoj Gradišci održana je tribina pod temom Sloboda = moć za dobro. Tribinu je predvodila
hagioasistentica i voditeljica Centra za hagioterapiju Zrinka Ferenčina. Sve sudionike pozdravila je predsjednica ZMR Nova Gradiška Ivana Mihić dok je vlč. Mario Sanić
blagoslovio sudionike i predvodio molitvu.U čovjeku razlikujemo tri područja kompetencije: tijelo, psihu i duh. Sloboda je duhovna stvarnost u čovjeku, vrhunsko bogatstvo. Duhovu dušu nam je Stvoritelj udahnuo u trenutku
začeća. Najvažnija odlika duha je sloboda, duh nije ograničen prostorom ni vremenom jer je on posvuda, stalno i uvijek prisutan. Duh i sloboda nemaju ograničenja. Sloboda je izabrati
cilj i sredstva za ostvarenje tog cilja. Sloboda je usmjerena na dobro, za slobodu je čovjek spreman dati i svoj život.
Bog toliko ljubi čovjeka da mu je dao slobodu, ne želi ga pod prisilom odvesti u nebo. Sami se možemo opredijeliti za nebo. Relacija između Boga i čovjeka je ljubav, a u ljubavi
nema neslobode. Svaki čovjek čezne za slobodom, ali je i u stanju izgubiti ju. Ivan Gundulić napisao je himnu Slobodi:
O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti!
Dok je je Silvije Strahimir Kranjčević jedan stih u pjesmi Moj dom posvetio slobodi:
Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,
Ah, ponajljepši san;
I moja žedna duša tom sankom mom se klanja
I pozdravlja joj dan.
Sloboda je lijepa, draga, slatka, sam Višnji Bog nam ju je darovao, o njoj sanjaju oni koji je
nemaju. Voditeljica je nakon ovih stihova upitala sudionike tribine:
Što je sloboda za mene? Da li je meni sloboda važna? Držim li ja do slobode?
Odgovori su bili da je sloboda mogućnost izraziti svoje mišljenje bez straha, živjeti po svojim principima, prilagođavati svoj život po svojim moralnim načelima. Nadalje, biti slobodan čuti
tuđe mišljenje, ali ne morati se s njim i složiti. Također, svi smatramo da je sloboda biranje između dobra i zla što nije istina, sloboda je najveća obveza svakom čovjeku.
Samo čovjek koji bira dobro je slobodan. Sloboda nije činiti što hoćemo, kako nam moderni svijet nameće. Sloboda nije izbor između dobra i zla, nego je sloboda činiti samo
dobro. Živimo u svijetu u kojemu ima zla te često možemo upasti u zamku. Možemo misliti da činimo dobro, ali s vremenom shvatimo da to nije bilo za vječno dobro te na taj način
možemo povrijediti ljude u svom okruženju ili svoje bližnje. Što je čovjek manje slobodan to je manje čovjek. Prvi ljudi bili su zavedeni i željeli biti poput Boga i izgubili su svoju slobodu
jer su upoznali zlo. Ljudi prije Isusa Krista su čekali spasitelja da ih oslobodi od ropstva grijeha. Isus Krist nam je došao dati našu slobodu. Isus nam je za razliku od svih drugih
religijskih vođa pokazao kako biti slobodan (iako Isus nije religijski vođa već pravi Bog i pravi čovjek).
Isus je u svojoj slobodi odlučio slijediti Očevu volju. Isus je rekao: „Ako ostanete U MOJOJ RIJEČI, zaista ste moji učenici, i upoznat ćete ISTINU i ISTINA će vas
osloboditi.“ (IV 8,32), a kasnije za sebe kaže: „Ja sam Put, ISTINA i Život“ (Iv14,6).
Sloboda je odgovornost za svakog čovjeka, mi smo bića odluke čak i kada se ne odlučujemo i to je odluka. Čak kada nam je vanjska sloboda uzeta, našu nutarnju slobodu ne
može nitko uzeti. Možemo uvijek iznutra birati dobro i donositi moralne odluke. Za što se opredjeljujemo to postaje naša sloboda, a kada odabiremo zlo onda trpimo i to onda više nije
sloboda. Imamo Božansku snagu i slobodu za činiti dobro.
Sloboda se može „trenirati“ odricanjima, oslobađanjem od navezanosti, truditi se biti čovjek za druge, biti drugačiji od drugih ne prepustiti se toku rijeke kojom svi idu već ići
uzvodno. Kada učinimo nešto dobro u slobodi, od naše savjesti dobijemo potvrdu; osjećamo se radosni. Više živjeti ne znači živjeti dulje već živjeti sadržajnije. Nećemo uvijek biti
uspješni jer ipak smo ljudi, ograničeni smo.
Sam Isus dok je molio u Getsemanskom vrtu kaže: „Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.“ (usp. Mt 26,41).
Naš Bog nije tu da nas prekorava, nego nam šapće da ustanemo i krenemo ispočetka, ako ga zamolimo pomoći će
nam i podići nas. Naša sloboda je u ovom svijetu ugrožena, ali neka nam to bude izazov.
S tim je tribina zaključena i najavljena nova koja će se održati na istom mjestu, prvu srijedu u
mjesecu 05.11.2025., ali u novom terminu u 18:30. Tema je Iz ovisnosti u slobodu.
