Piše: Lana Poljak Branisavljević
SRCE DJETETA
Prije tri dana u našu obitelj stigli su dragi ljudi iz ratom pogođene Ukrajine, mlada mama i dva dječaka. Mužu i meni je nad glavom visilo tisuću logističkih pitanja, hoćemo li moći i kako ćemo uz sve naše silne obaveze i poslove, naše udruge i volontiranja biti dobro domaćini? Hoće li im ta naša sobica za smještaj biti dovoljna?
Pitanja su samo navirala, no s druge strane oboje smo u srcima gajili duboku sigurnost – sve će biti dobro! Prvi susret na našim ulaznim vratima teško je opisati, mi odrasli se pozdravljamo, prevoditeljica prevodi osnovne i bitne informacije, a djeca…
Njihova reakcija je ono zbog čega vam, dragi čitatelji danas o ovom susretu i pišem…Djeca su se zagrlila kao braća i sestre koji su skupa odrastali unatoč tome što se vide prvi put u životu, unatoč tome što su živjeli tisućama kilometara jedni od drugih, unatoč tome što su im jezici drugačiji i ne razumiju se u potpunosti.
Duša mi je tog trena zatreperila: “Ma kako je taj duh predivan! Jednostavnost i iskrena ljubav!”. Prepoznajem sve više kako je taj poziv Isusa iz Nazareta: ” Budite kao djeca!” odlučujući za naš život! To je poziv nama odraslima da budemo čista i iskrena srca, da i mi baš poput djece darujemo povjerenje svome Stvoritelju, a onda i jedni drugima!
I dok s jedne strane mržnja bijesni, dok urliče i razara, Ljubav razlivena u srcima ljudi je nepobjediva, neuništiva i vječna! Ona spaja naočigled nespojivo, ona nadilazi svaku ljudsku zapreku, svaku materijalnu ograničenost. Tama i prijetnje zla mogu nas silno zastrašiti, unijeti u nas nemir, strepnju i sumnju. I sama sam iskusila tu silinu straha kada sam se kao srednjoškolka borila sa paničnim strahovima. No, nema te tame koja je jača od Svjetla.
Svjetlo razgoni svaki mrak, pa i onda kada se čini malo i slabašno. Upravo ono snažno Stvoriteljevo obećanje: “Ne boj se! Ja sam s tobom!” lomi svaki strah u nama.
No, potrebno je u to povjerovati svim svojim srcem.
Dragi prijatelju, zastani sada malo, sjedni u neki mirni kutak, polako udahni i izdahni nekoliko puta sve dok ti tijelo ne prestane biti u grču i nemiru…I sjeti se kako te jedne nježne i tople oči blago gledaju! To su oči tvoga Stvoritelja.

Prepoznaj Ga svojim srcem baš kao što su se i naša djeca prepoznala srcem. I zagrli Ga baš kao što dijete grli onoga tko mu je drag. Tada zlo u tvome životu, tvojoj obitelji i domovini neće imati snagu razarati.
Zamolimo danas: “Oče, daj nam čisto srce poput djeteta, daj nam oči duha da možemo vidjeti ono što je dobro i vrijedno, otvori nam ruke za davanje, daj nam odvažnosti i ustrajnosti na putu istine.”
https://hagio.hr/uncategorized-hr/otvorena-kampanja-za-otkup-prava/

Rođena u Zagrebu. U braku, majka dvoje djece. Po zanimanju mag. socijalnog rada, zaposlena u Domu za starije osobe u Zagrebu. Kao srednjoškolka 1998. godine dolazi u Centar za duhovnu pomoć u Zagrebu tražeći pomoć u suočavanju sa vlastitim egzistencijalnim strahovima. Istovremeno uz odlaske na hagioterapiju sudjeluje na seminarima za novu evangelizaciju i od tada je neraskidivo vezana za djelovanje Zajednice Molitva i Riječ i Centra za duhovnu pomoć u Zagrebu gdje je volonter od 2000. godine. Trenutno radi kao hagioasisten.