Piše: Nada Ivošević
„Misli su kao građevina. Naš um prima misli, stvara uvjerenje, uvjerenje stvara vjeru, a vjera pokreće sve.“ – dr. Tomislav Ivančić.
Naše su misli nevjerojatno moćne. Utječu na to kako se osjećamo, kakve odluke donosimo, što činimo ili što ne činimo i na kraju što postižemo ili ne postižemo u životu. Iako teolozi, vođe, autori, stručnjaci za samopomoć i direktori mogu imati različite stavove o životu i politici, većina se slaže da su misli iznimno važne i određuju smjer našeg života. „Kakve su ti uobičajene misli, takva će biti i narav tvoje duše, jer misli duši daju boju“ – Marko Aurelije
Svakog dana imamo mnogo misli. Stručnjaci procjenjuju da mislimo između 60.000 i 80.000 misli dnevno. To je otprilike 2.500 do 3.300 misli na sat. Nevjerojatno, zar ne? Bilo bi sjajno kada bi sve te misli bile dobre. Studije govore da je čak 60 % do 70 % tih misli negativno i da većinu negativnih misli redovito nesvjesno ponavljamo. Sve u našem životu počinje mislima. Pomoću misli možemo dodirnuti sve vrste materija i sadržaja. Za tren možemo biti u Božanskom svijetu ili u paklu. Nuklearna elektrana i atomska bomba ista su energija. Pozitivno i negativno. Mislima možemo stvarati životno važne, vrhunske projekte ili razarati postojeće dobro u sebi i u drugima. Može nam se činiti da nemamo kontrolu nad time, ali nije tako. Testirajmo svoje misli.
Zapitajmo se kad osjećamo da imamo previše otrovnih misli što bi mogao biti njihov uzrok? O čemu najčešće razgovaramo s prijateljima? Jesu li to stvari na televiziji, društvenim mrežama ili vijestima? Koliki je postotak u tim razgovorima prepričavanje negativnih događaja, ogovaranja i prigovaranja?
Važno je i ono što puštamo da uđe u naš um i naše srce. Svaka informacija koju primamo, svaka riječ koju čujemo, oblikuje naše misli i osjećanja. Zato birajmo ono što konzumiramo; bilo da su to knjige, filmovi ili razgovori. Sveto pismo nas upozorava da misli koje mislimo postaju riječi koje mogu umiriti ili razbjesniti druge. „Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu“ (Izreke 15,1). Riječi mogu ubiti; riječi mogu spasiti. “Smrt i život u vlasti su jezika; i oni koji ga ljube, jest će od ploda njegova” (Izreke 18,21). Ako čeznemo za mirnim domom, moramo priznati biblijsko načelo da mir počinje unutar nas. Naše mentalno razmišljanje, u velikoj mjeri, unaprijed će odrediti hoće li naš dom biti ispunjen stresom ili snagom. Isto vrijedi i za sva ostala područja našeg života.
Dobro misliti znači najprije znati o čemu misliti i kako misliti. Ne moramo se truditi misliti loše misli, no misliti dobre misli iziskuje dosta truda. Kada započnemo s promjenom, moramo bojevati bitku na bojnom polju vlastitog uma. Važno je biti oprezan i budan, da bismo odmah bili svjesni struja koje prolaze kroz nas. Ima trentaka kada se bavimo sitnicama: čišćenjem ili vozimo auto, usredotočeni smo na to što radimo, a ustvari jedan dio nas udubljen je u negativne misli i osjećanja, ili ljutnju i to traje već satima, a da to nismo ni primijetili. Inače, misli su u nama kao podzemne rijeke koje neprekidno teku, sve dok ne interveniramo kako bismo nešto izmijenili. Zle misli mogu nam biti nametnute iz djetinjstava. Ako nas je netko optuživao i vrijeđao, one se upiju u pamćenje, smjeste u podsvijest i od tuda upravljaju nama. Iz njih je samo jedan izlaz, nadjačati ih dobrim mislima. „Kada ispunjavamo svoje misli pravim stvarima, one pogrešne nemaju prostora za ulaženje“ — Joyce Meyer.
Negativne misli zamijenimo pozitivnim, Božjim mislima. „Propast je i ludost ići za svojim negativnim, zlim mislima“ (Jeremija 18,11-12). Potrebno je ostaviti svoje misli i tražiti Božje. Božji putevi i misli su daleko, daleko iznad svih ljudskih puteva i misli. Ako smo u iskušenju da nekoga mrzimo, zamjenimo misli pune mržnje pobožnim mislima i postupcima; činimo im dobro, molimo se za njih, blagoslivljajmo ih (Matej 5,44). Budimo oprezni jer samo odbacivanjem griješnih misli bez njihove zamjene pobožnim, ostavljamo prazan prostor za Sotonu da ponovno dođe i posije svoj korov u naš um (Matej 12,43-45). Sotonin primaran način iniciranja zlog plana za nas je upravo kroz naše misli.
Iskusili smo da je u ležernom razgovoru lako pustiti da naše riječi budu necenzurirane. „Usta govore ono čega je srce puno. Dobar čovjek iz dobre riznice srca iznosi dobro, a zao čovjek iz zle riznice iznosi zlo” čitamo iz Biblije, Matej 12,34, gdje se ističe povezanost između onoga što osjećamo u srcu i onoga što izgovaramo. Ta mudrost duboko oslikava istinu o ljudskoj prirodi i povezanosti između naših misli, osjećanja i djela. U Izrekama 21,23 čitamo: „Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje”. Naše riječi mogu utjecati na naše tjelesno i emocionalno zdravlje ili zdravlje drugih: „Nesmotren govor kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje” (Izreke 12,18). S druge strane, zao čovjek iz „zle riznice“ iznosi zlo, što nas podsjeća na težinu negativnosti i mržnje. Njegove riječi mogu biti pune sarkazma, osude ili preziranja, ostavljajući trag bola i nesigurnosti. Ova dualnost u ljudskoj prirodi poziva na razmišljanje o tome kako trebamo birati riječi koje koristimo.
Vodič za provjeru misli
Zla misao nije naša i ako ne pristanemo na nju, ona tada gubi snagu i raspršuje se. Namjerno razmišljajmo o čemu razmišljamo. Misao je „ništa“ a mi smo neuništivi! Ukoliko mislimo kako nemamo moći nad našim mislima, Sotona će nas namamiti u klopku i pobijediti. No, dobra je vijest da imamo vodič koji nam pomaže provjeravati svoje misli. Filipljanima 4,8 odličan je test za razmatranje naših misli. Stih nas potiče da razmišljamo o stvarima koje su istinite, časne, pravedne, čiste, ljupke, hvalevrijedne, izvrsne i dostojne pohvale. Bitno je donositi pobožne i svete odluke koje ukazuju na to da se naš um posvećuje, otkupljuje i spašava. Bog nas neprestano uči da neovisno od Njega ne možemo imati život koji će Mu biti ugodan.
Genetika nije odlučujuća. Negativne misli gorivo su za obeshrabrenje, depresiju i mnoge druge neugodne emocije; uzrok su duhovnih, psihičkih i tjelesnih bolesti. Žalimo se na otrovne plinove iz automobila, a neprestano trujemo svoju duhovnu atmosferu otrovnim duhovnim „plinovima“, svojim lošim mislima i osjećajima mržnje, bijesa, ljubomore, zavisti, oholosti, senzualnosti. Za to što je danas toliko bolesnih nije krivo zagađenje zraka, vode i hrane. Da nam duhovna i psihička atmosfera nije toliko zagađena lakše bismo uspjeli neutralizirati izvanjske otrove. Američki znanstvenik Bruce H. Lipton, stanični biolog i pisac, objavio je znanstveni rad na temu kloniranih ljudskih stanica u kojem otkriva da percepcija kontrolira ponašanje i aktivnost gena. „Mi nismo žrtve naših gena; naš um utječe na naše stanice“, kaže dr. B. Lipton. „Njegova“ nova znanost naziva se epigenetika i ona postoji već nekih 16 i više godina, ali je tek skoro predstavljena široj javnosti. Američko društvo za istraživanje raka organizacija je koja proučava gene raka već nekih 50-tak godina. Međutim, oni su tek nedavno doznali da tek pet posto slučajeva raka ima genetsku vezu, dok u 95 % slučajeva nema genetske veze. Ova organizacija je nedavno objavila i podatak da se u 60 % slučajeva rak može izbjeći uz pomoć promjene životnog stila i ishrane. „Radi se o načinu na koji živite, a ne o vašim genima“, objavljuju u magazinu Awareness. Unutar svakog tijela, upravo u ovom trenu, postoje milijarde stem-stanica, embrio-stanica čija je namjena iscjeljenje ili zamjena oštećenih tkiva i organa. Međutim, aktivnost i sudbina ovih regenerativnih satnica je epigenetički kontrolirana, a to znači da se one nalaze pod snažnim utjecajem naših misli i percepcije naše okoline, navodi dr. B. Lipton.
Američki istraživač mozga, neurolog i psihijatar dr. Daniel Amen, u knjizi Liječenje hardwarea duše, govoreći o mozgu, svestrano artikulira čovjekovu duhovnu dimenziju i njezine bolesti. Negativne misli i djela razaraju stanice ljudskog mozga, a pozitivne ih regeneriraju. „Zdrava duša zapravo poboljšava rad mozga, a zdrav mozak bitno je važan za zdravu dušu“, kaže autor, i dodaje da između mozga i događaja u našem životu postoji dinamična povratna sprega. Autor smatra da je nužno povezati duhovno liječenje s medicinom, jer treba u liječenju svih bolesti uzeti u obzir um, tijelo i duh. Proizlazi da čistoća misli i srca otklanja sve mogućnosti razvoja nepoželjnih bolesti. No, ukoliko je zlo ušlo u misli, osjećaje, srce i želje, vrata su otvorena i bolesti će se lako uvući u psihu i tijelo. Postanimo svjesni svojih misli i često se upitajmo osjećamo li se dobro ili loše. Tako ćemo lakše prepoznati i prirodu naših misli. Ništa se ne može dogoditi u našem tijelu i u materijalnoj dimenziji prije nego što smo to već mišlju u svome duhu uobličili i u srcu to razvili. Budući da je pokret na materijalnoj razini najsporiji, ostaje nam vremenski razmak u kojem imamo priliku promijeniti budućnost, tako što ćemo promijeniti svoje ustaljene misaone programe. To je ključ i za iscjeljenje tjelesne boli, jer je fizička bol danas materijalizirana bol duše od jučer. Sigurno je da će se naše misli, bile dobre ili loše, prije ili kasnije ostvariti.
Upoznaj samog sebe (gnothi seauton), mudri je savjet upisan zlatnim slovima na ulazu hrama u Delfima u staroj Grčkoj. Svaka promjena nabolje, svako duhovno ozdravljenje počinje od činjeničnog stanja, od naše odluke i suočenja s pravom istinom, ma kako ona bila bolna i teška. Malo je ljudi koji istinski sebe poznaju. Uglavnom se radi o površnoj spoznaji kojom imamo neki uvid u ono što činimo i kako se ponašamo. Kako bismo sebe što bolje upoznali, trebamo se pitati ne samo što mislimo, nego i zašto nešto činimo. Budimo svjesni da raspolažemo moćima koje nam je darovao moćni Stvoritelj, a zahvaljujući slobodnoj volji i tim moćima svatko je kovač svoje sudbine.
Svaki dan je novi početak, kažu: “Ako se jaje razbije zbog utjecaja vanjske sile, život prestaje. Ako ga slomi unutarnja sila, život počinje. Velike stvari uvijek počinju iznutra.”
Neka se i vama dogodi velika promjena iznutra – kontrolom vaših misli! Živimo živote koji će slaviti Boga i donijeti radost našim dušama, parafrazirajući Filipljanima 4,8, ispunjajmo svoje misli najboljim, a ne najgorim; lijepim, a ne ružnim; stvarima koje možemo hvaliti, a ne proklinjati. Tražimo dobro, jer kad tako činimo, pronaći ćemo ga.
