Znanstvenost hagioterapije

Hrabrost u patnji Piše: Marina Ćavar Viktor Frankl, austrijski neuropsihijatar, osnivač treće bečke psihoterapijske škole (uz Adlera i individualnu psihologiju,...

Dosada i smisao Piše: Marina Ćavar Vezano za temu svog diplomskog rada: „Franklova logoterapija i Ivančićeva hagioterapija – sličnosti i...

Piše: Silva Vrdoljak, hagioasistentica Strah, gnjev, žalost takozvane su primarne emocije. Zovu se tako jer se javljaju vrlo rano u razvoju osobe. Imaju jaku...

Iz arhive, piše: dr. Sanea Mihaljević, spec. psihijatar Rezultati ovog istraživanja izneseni su na na Prvome znanstvenom međunarodnom simpoziju hagioterapije u Zagrebu 2006. godine,...

Piše:dr. Senea Mihaljević, spec. psihijatar U posljednjih nekoliko desetljeća, a osobito posljednjih godina, zapadna civilizacijabilježi porast interesa za duhovno, što se može objasniti...

Iz arhive, piše: Lela Crnek, hagioasistenticaCentar za duhovnu pomoć Bjelovar Jedan od vodećih svjetskih medicinskih autoriteta za djelovanje stresa na tjelesne funkcije,dr. Hans Selye,...

Piše prof. dr. Tomislav Ivančić Nastavljamo s rješavanjem najveće zagonetke čovječanstva, odnosno odgovorom na pitanje što je duh. Na prvi pogled čini nam se...

Piše prof. dr. Tomislav Ivančić , iz arhiva Dileme oko postojanja Pitanje svih znanosti pa i filozofije i teologije, pitanje...

Antropološka medicina počela se razvijati negdje sredinom prošlog stoljeća. Viktor von Weizsäcker pokušao je nešto o tom razmišljati. Shvatio je da razne bolesti, kao kardiološke i druge, ovise o još nekim drugim uzrocima, a ne samo o somatskim, ili tjelesnim. Tada je otkrio da bi trebalo govoriti o psihosomatskim bolestima. Zatim je pošao i dalje, ali je preskočio treću razinu čovjeka, odnosno preskočio je čovjekovu duhovnu dušu i došao do vjere te osjetio da se time što neki čovjek postane moralno dobar ne rješavaju psihička pitanja. Ona su naime pod nekim drugim mehanizmima.