Zašto rad iz hagioterapije?
(Završni, treći dio o diplomskom radu)
Piše: Marina Ćavar
Zašto pisati završni rad iz hagioterapije na fakultetu? Ima li to...
Drugi dio iz diplomskog rada „Franklova logoterapija i Ivančićeva hagioterapija – sličnosti i razlike“
Hrabrost u patnji
Piše: Marina Ćavar
Viktor Frankl, austrijski neuropsihijatar, osnivač treće bečke psihoterapijske škole (uz Adlera i individualnu psihologiju,...
Prvi dio iz diplomskog rada „Franklova logoterapija i Ivančićeva hagioterapija – sličnosti i razlike“
Dosada i smisao
Piše: Marina Ćavar
Vezano za temu svog diplomskog rada: „Franklova logoterapija i Ivančićeva hagioterapija – sličnosti i...
Hagioterapijski pristup strahu
Piše: Silva Vrdoljak, hagioasistentica
Strah, gnjev, žalost takozvane su primarne emocije. Zovu se tako jer se javljaju vrlo rano u razvoju osobe. Imaju jaku...
Depresivnost kao odraz duhovne “bolesti”
Iz arhive, piše: dr. Sanea Mihaljević, spec. psihijatar
Rezultati ovog istraživanja izneseni su na na Prvome znanstvenom međunarodnom simpoziju hagioterapije u Zagrebu 2006. godine,...
DUHOVNOST I RELIGIOZNOST U SUVREMENOJ ZNANOSTI
Piše:dr. Senea Mihaljević, spec. psihijatar
U posljednjih nekoliko desetljeća, a osobito posljednjih godina, zapadna civilizacijabilježi porast interesa za duhovno, što se može objasniti...
STRES
Iz arhive, piše: Lela Crnek, hagioasistenticaCentar za duhovnu pomoć Bjelovar
Jedan od vodećih svjetskih medicinskih autoriteta za djelovanje stresa na tjelesne funkcije,dr. Hans Selye,...
Riješiti najveću zagonetku čovječanstva II
Piše prof. dr. Tomislav Ivančić
Nastavljamo s rješavanjem najveće zagonetke čovječanstva, odnosno odgovorom na pitanje što je duh. Na prvi pogled čini nam se...
Riješiti najveću zagonetku čovječanstva I
Piše prof. dr. Tomislav Ivančić , iz arhiva
Dileme oko postojanja
Pitanje svih znanosti pa i filozofije i teologije, pitanje...
Otkriće duhovne duše je novost u znanosti
Antropološka medicina počela se razvijati negdje sredinom prošlog stoljeća. Viktor von Weizsäcker pokušao je nešto o tom razmišljati. Shvatio je da razne bolesti, kao kardiološke i druge, ovise o još nekim drugim uzrocima, a ne samo o somatskim, ili tjelesnim. Tada je otkrio da bi trebalo govoriti o psihosomatskim bolestima. Zatim je pošao i dalje, ali je preskočio treću razinu čovjeka, odnosno preskočio je čovjekovu duhovnu dušu i došao do vjere te osjetio da se time što neki čovjek postane moralno dobar ne rješavaju psihička pitanja.
Ona su naime pod nekim drugim mehanizmima.