Iz arhive, dr. sc. Igor Kanižaj

Možete li zamisliti društvo u kojem nitko nikome ne vjeruje? Kako bi izgledale naše bračne zajednice da partneri dan započinju sumnjom, da sve u što su dosad vjerovali jednostavno nestane, da muževi počnu pratiti i provjeravati žene, žene muževe, da djeca ne vjeruju roditeljima kada ih upozore na nešto što je opasno za njih.

O povjerenju je možda najbolje razmišljati kada se vozite u autobusu i svjesno dajete svoj život u ruke vozaču, kojega vjerojatno nikada prije niste vidjeli.

Bez povjerenja naš bi život bio nezamisliv.

Siguran sam da je svatko od vas jednom u životu došao do trenutka kada je rekao: Ja sam njemu oprostio, ali izgubio sam svako povjerenje u njega/nju! U ovom kontekstu to znači i mnogo više – kao da je jednostavno izgubljena svaka nada u osobu, prijateljstvo, susret, u budućnost. Srušeni su svi mostovi. Nema šanse za povratak. A nije li to početak kraja?

Može li napredovati društvo u kojem narod ne vjeruje bližnjima ili svojim vođama, predstavnicima i onima koja je izabrao?

Istraživanja o povjerenju

Poznati američki autor Robert Putnam, koji je objavio važna djela o socijalnom kapitalu, navodi zanimljivu anegdotu, a vezana je uz istraživanje koje je objavio časopis Reader’s Digest.

U 14 glavnih gradova različitih europskih država „izgubljeno“ je 400 novčanika u kojima je bilo po 50 dolara zajedno s imenom i adresom „vlasnika“ toga novčanika. Postotak vraćenih novčanika po pojedinoj državi snažno je povezan s razinama socijalnoga povjerenja u toj državi, što Putnama navodi na zaključak kako građani dobro procjenjuju može li se vjerovati većini drugih ljudi u državama u kojima žive.

Cinici bi rekli kako će u Hrvatskoj samo mali broj vlasnika dobiti natrag svoje novčanike, a u većini slučajeva u novčanicima neće biti novaca… Priča o socijalnom povjerenju u Hrvatskoj je počela istraživanjima dr. sc. Berta Šalaja, docenta s Fakulteta političkih znanosti koji je prvi proveo opsežno istraživanje na temelju čijih je rezultata došao do zanimljivih zaključaka koje je objavio u knjizi Socijalni kapitalHrvatska u komparativnoj perspektivi.

Šalaj napominje kako se socijalni kapital pojedinca ili države sastoji od tri pojma: normi, mreža građanske povezanosti i socijalnog povjerenja. U nekoliko je istraživanja dokazano da su više razine socijalnog povjerenja pozitivno povezane s boljim postignućima na nizu područja kao što su funkcioniranje političkih institucija, ekonomski razvoj, obrazovna postignuća i zdravlje, piše Šalaj.

Dakle, društva u kojima je veća razina socijalnog povjerenja imaju veću šansu za veće uspjehe i postignuća. Povjerenje možemo promatrati i u kontekstu duhovnog zdravlja i možda se upravo na tom području može vidjeti koliko su sve stvari i procesi u životu povezani pa se stupanj našeg povjerenja i odnos prema drugima odražava na društvo, bez obzira na to koliko mi to pokušavali negirati.

Ako narušavamo naše međuljudske odnose, postupno doprinosimo urušavanju našega društva, a nepovjerenje potičemo također svojim riječima i djelima.

U istraživanju koje je provedeno u Hrvatskoj i velikom broju europskih država postavljeno je pitanje: „Općenito govoreći, smatrate li da se većini drugih ljudi može vjerovati ili smatrate da u odnosima s drugim ljudima treba biti oprezan?“

Naša vizija je otkriti dostojanstvo čovjeku. Pridruži nam se, postani naš pretplatnik, suradnik i podupiratelj hagioterapije. Više informacija na linku za nove i trenutačne podupiratelje.