Iz knjige: Za umorne
Čovjeku je nužan odmor. »ldite na osamljeno mjesto i odmorite se«, govorio je Isus svojim učenicima. Svakog ljeta mnoštvo ljudi izlazi iz gradova, odlaze sa svojih radnih mjesta da bi se u planinama, na selu ili na moru odmorili.
Jedni u odmoru vide provod. Oni imaju puno novca i misle da je odmor u tome da idu na gozbe, da plešu, da budu u gužvi, da velikim brzinama jure po autocesti, da se provode po zadimljenim kafıćima i još zadimljenijim diskačima.
Drugi misle da je odmor u tome da se opuste i u svom moralu, da tada smiju pokazivati svoju golotinju, biti nevjerni svojoj obitelji, braku, da tada smiju pušiti i opiti se, biti nečovječni i slabići. Oni to smatraju slobodom.
Čudno je kako se ropstvo i sloboda često izjednačuju.
Treći idu na odmor u čežnji da nađu malo mira, da budu daleko od onih koje susreću svaki dan, da pronađu svoju vlastitu dušu, da uvide čiji su, da pronađu Boga i da znaju kamo to idu. Neki bi htjeli ispuniti svoja pluća kisikom, svoju dušu mirom i molitvom, a svoje dane čitanjem dobre knjige.
Jedni žele na odmoru upoznati nove ljude, narode i jezike, poći na mjesta gdje će ih zabljesnuti kulture starih vremena, odakle će se vratiti obogaćeni novim spoznajama, doživljajima i s bogatstvom u srcu.
Neki si zamišljaju godišnji odmor u plivanju, ronjenju, jedrenju, boravku na jahti ili na izletima, drugi opet negdje uz izvor vode, uz potok, rijeku, na golf igralištu, ili u tišini neke osamljene kuće.
Počet ćeš se odmarati kada se zagledaš u čašku cvijeta, kada osjetiš njegovu nježnost i počneš pogledom milovati njegove latice.
Osjetit ćeš da ti se duša odmara i da čitavo biće doživljava nježnost koja izbija iz duše cvijeta, da postaješ radostan jer te voli jedan stvor – cvijet.
Bit će dobro da, ulazeći u more ili u rijeku, zapaziš kako voda oplahuje tvoje tijelo, kako te miluje poput najboljeg prijatelja, a povjetarac nježno struji oko tebe i dodiruje tvoju dušu.
Izađi van, u tišinu, u zvjezdanu noć, zastani, osluškuj, pusti neka te miluje povjetarac, neka uši osluškuju daleki lavež psa, neka se duša zagleda u zvijezde, neka mjesečina dodiruje sve pore tvoga bića i zovne ih na mir, na ljubav, na povjerenje i nježnost.
Ako ti je moguće, uspni se visoko na planinu i pusti neka i duša uživa u krajoliku. Osjetit ćeš kako je nebo blizu.
Ovaj članak je besplatan. Ako želite pročitati više sadržaja, odnosno cijeli časopis možete se ovdje pretplatiti za tiskano ili online izdanje.
Informaciju kako postati naš suradnik ili podupiratelj Zaklade hagioterapija dr. Tomislav Ivančić možete pronaći ovdje te tako pridonijeti razvoju hagioterapije i ostvarenju naše vizije.
Rođen je u Davoru 1938. godine. Nakon filozofskog i teološkog studija u Zagrebu i Rimu zaređen je 1966. godine za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Postigavši magisterij iz filozofije i doktorat iz teologije na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, vraća se 1971. godine u Zagreb gdje postaje profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je katedre fundamentalne teologije, bio je jedan od urednika Bogoslovske smotre.
Područja njegovog znanstvenog rada su filozofija, teologija i književnost. On istražuje odnos filozofije i teologije, vjere i znanosti, ateizma i religioznosti, objave i vjere, Crkve i crkvenih zajednica, kršćanstva i religija, fenomen sekti i pitanja teološke epistemologije. Osobito područje njegova zanimanja je istraživanje čovjekove egzistencijalno-duhovne dimenzije, gdje otkriva način suvremene evangelizacije te nužnost razvoja duhovne medicine, koja je uz somatsku i psihičku nezaobilazna u cjelovitom liječenju čovjeka, a osobito u liječenju duhovnih bolesti i ovisnosti. U tu svrhu razvio je metodu hagioterapije i osnovao 1990. godine u Zagrebu Centar za duhovnu pomoć čiji je predstojnik.
Od 1971. godine uz rad na fakultetu bio je studentski vjeroučitelj u Zagrebu, inicijator molitvenog pokreta unutar Crkve u Hrvata, osnivač vjerničkog društva pod imenom Zajednica Molitva i Riječ (MiR), te voditelj brojnih seminara za duhovnu obnovu i evangelizaciju kod nas i u inozemstvu.
Nakon završetka studija i znanstvenog doktorata iz fundamentalne teologije na …
(Nastavak pročitajte na https://hagio.hr/tomislav-ivancic/)
