Piše: Silva Vrdoljak, hagioasistentica metorica

  1. Vjera proizlazi iz antropološke dimenzije čovjeka. Svaki čovjek ima prirođenu duhovnu sposobnost vjere koju je primio od Stvoritelja .

Praksa: bitno je dozvati u svijest svima nama da je na početku čovječanstva egzistirala stvarnost prapovjerenja i ljubavi, a ne pratjeskoba i strah. Prapovjerenje je iskonskija stvarnost od pratjeskobe, jer stvaranje čovjeka nije bio plod evolucijskih procesa, već Stvoriteljev specifičan čin stvaranja iz ljubavi.

2. Vjera je temeljna antropološka sposobnost čovjeka, jer čovjek živi od toga što vjeruje da će i sutra živjeti, da će ozdraviti i da će uspjeti. Vjera je,dakle, očekivanje dobra. Sve čovjek najprije vjeruje i baš sve se događa kroz vjeru. On istražuje i znanstveno, jer vjeruje da će pronaći nova otkrića i možda novi lijek protiv corona virusa, koji nam je nasušno potreban. Znači, vjera je i projekt.

Praksa: upisujmo od sada u sebi znanstvenu i životnu istinu: vjera, to je čovjek, a taj sam čovjek ja! Dakle, ja sam bitno satkan/a od vjere!

3. Vjera je spoznaja da nas netko poštuje, cijeni i voli. Vjera se iz te spoznaje duha pretvara u povjerenje u kojemu se priklanjamo drugome u sigurnosti da će nam činiti samo dobro.

Praksa: povjerenje je zato temeljna naša potreba. Potreban nam je neki “ti” sposoban za pomoć, vjernost, dobrotu, razumijevanje. Potrebno nam je u životu bar jedno biće koje tako susrećemo da bi se u nama sačuvalo povjerenje u stvarnost. Iskustvo dobra od nekoga osposobljava nas da vjerujemo.

4. Istraživanja pokazuju da se temeljno, osnovno, bazično povjerenje u čovjeku učvršćuje ili oslabljuje od trenutka začeća pa do treće, pete godine života. Budući je već istočnim grijehom u čovjeku izranjena sposobnost vjere i povjerenja, čovjek je već od začeća nesposoban osloniti se na Boga i njegova obećanja. Preko genetskih posrednika u čovjeka je ušlo puno nepovjerenja od njegove okoline. Ako je to razdoblje našeg života bilo ispunjeno ljubavlju, povjerenjem, dobrohotnošću, tada se i naši egzistencijalni strahovi i tjeskobe mogu ublažiti. Međutim, ako je u djetinjstvu “grubo” nedostajala majčina i očeva ljubav, tada će tu ljubav trebati nadoknaditi. Inače osoba “visi u zraku”, puna je strahova, nepovjerenja, grubosti i agresivnosti.

Praksa: Potrebno je realno uvidjeti ranjenost svog bazičnog povjerenja, ozdraviti ga i podići ga iz ranjenosti i paraliziranosti. Doživljavamo često da je to lijepa želja, ali se u nama ne događa. To mi ne možemo svojom snagom.

5. Čovjek izabire što će vjerovati i u koga će položiti svoje povjerenje. Mi tražimo argumente da nečemu i nekome vjerujemo. Vjera je zato argumentiranost. No, ljudi mogu prevariti i iznevjeriti jer su podložni zlu. Stoga nam je nužno neko apsolutno bezuvjetno “ti” na kojem možemo graditi sva druga povjerenja.

Praksa: Bog nam je kao apsolutna dobrota i istina, životno i egzistencijalno nužan.

6. Potrebna nam je teološka vjera, a to znači povjerenje u informacije koje je donio Isus Krist. On donosi informacije o čovjeku i Bogu koji je dobar, koji je jedini pravi Otac čovjeka i koji ljubi bezuvjetno svoje stvorenje. U Njega čovjek jedino može imati potpuno povjerenje i oslonac.

Dugogodišnje antropološko-duhovno terapijsko iskustvo pokazalo je da se bazično i egzistencijalno povjerenje uspješno ozdravlja povjerenjem u Stvoritelja, Boga kao bezuvjetnu ljubav. Nitko od ljudi ne može biti oslonac i punina u afektivnoj praznini osobe koju je obilježio nedostatak majčine ljubavi i nježnosti u djetinjstvu. To može samo Bog i da bi ranjen čovjek to iskusio, neodgodivo ga je nužno dovesti do iskustva bezuvjetne ljubavi. Takvo iskustvo najdublje ozdravlja jer ono vraća čovjeku praiskonsko povjerenje. Na taj način negativno iskustvo života prelazi u pozitivno iskustvo vjere i povjerenja.

Praksa: Svaki dan bi trebalo ulaziti u povjerenje u Stvoritelja, Boga. Posvješćivati si i govoriti Ja ti vjerujem. Ti se brineš za mene. Ti čezneš da učiniš sve dobro za mene.

Ovaj članak je besplatan. Ako želite pročitati više sadržaja, odnosno cijeli časopis možete se ovdje pretplatiti za tiskano ili online izdanje.
Informaciju kako postati naš suradnik ili podupiratelj Zaklade hagioterapija dr. Tomislav Ivančić možete 
pronaći ovdje te tako pridonijeti razvoju hagioterapije i ostvarenju naše vizije.